PROJEKT: Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva (2018/2019.)
« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | 萫 | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Na najve鎒m svjetskom Sajmu knjiga u Frankfurtu velika se pa緉ja posve鎢je i obrazovanju. Osim ud綽enika, enciklopedija, rje鑞ika, nastavnih pomagala i drugih materijala za u鑕nje, svake se godine predstavljaju i noviteti na podru鑚u obrazovanja pod nazivom "Classroom of the Future" ili U鑙onica budu鎛osti.
Kao i u mnogim drugim podru鑚ima, klju鑞u ulogu u napretku u obrazovanju ima tehnologija.
Mnoge tvrtke u suradnji sa sveu鑙lištima i vladinim institucijama rade na razvijanju novih platformi za u鑕nje. Tehnologija je ve spremna, ali problem su sadr綼ji koji se kompletno moraju producirati i prilago餫vati za nove na鑙ne u鑕nja.
Potpuna digitalizacija nastavne gra餰
S druge strane, potpuna digitalizacija nastavne gra餰 svakako 鎒 se doga餫ti u razvijenim zemljama. 萯njenica je da se ve danas uz pomo tehnologije, kako po pitanju ure餫ja tako i po pitanju aplikacija i programa, gotovo svaki sadr綼j mo緀 prebaciti u digitalnu varijantu. Neke su tvrtke u suradnji sa sveu鑙lištima u tome otišle prili鑞o daleko.
Osim razvoja tehnologije, razvijene zemlje unutar EU, u 鑕mu prednja鑙 Njema鑛a, imaju razvijenu svijest o tome da se okolina u kojoj djeca u鑕 treba mijenjati i modernizirati. Ono što 緀le promijeniti je 鑙njenica da se sva djeca podu鑑vaju na isti na鑙n, s istim o鑕kivanjima, a ne u skladu s njihovim individualnim mogu鎛ostima, potrebama i interesima. Kao i na drugim podru鑚ima i u podu鑑vanju sve se 鑕š鎒 spominje personalizacija sadr綼ja i pristupa u鑕nicima. Mnogi smatraju da upravo moderna tehnologija omogu鎍va individualniji pristup svakom u鑕niku.
Virtualna u鑙onica ve je ovdje
U prostoriji nazvanoj "Classroom of the Future" bio je postavljen veliki ekran i košarica s 3D nao鑑lama. Upravo ova tehnologija omogu鎢je u鑕nicima jedno potpuno novo iskustvo upoznavanja s gradivom, posebno u鑙nkovito u nastavi prirode, zemljopisa, biologije, fizike, kemije i sli鑞ih predmeta u kojima djeci treba pribli緄ti mnoge apstraktne modele i procese.
Naime, vještine vizualizacije nisu jednako razvijene kod svakog djeteta. Knjige, filmovi i kompjuterski programi ra餰ni su u dvije dimenzije, a o u鑕niku ovisi koliko si neke modele, slike i prikaze mo緀 vjerno vizualizirati. Nova virtualna u鑙onica trebala bi riješiti taj problem. 3D tehnologija trebala bi biti pomo u nastavi u onim predmetima u kojima ona ima smisla. Zasigurno se ne鎒 koristiti u predmetima kao što su likovna, tjelesna ili glazbena kultura (iako bi se i tu našle pojedine lekcije koje bi se djeci mogle trodimenzionalno pribli緄ti).
Metoda u鑕nja koja se koristi u virtualnim u鑙onicama poma緀 u鑕nicima da razumiju trodimenzionalne probleme te im daje poticaj da se aktivnije uklju鑕 u samu problematiku. Kompleksne teme i problemi prikazuju se na sveobuhvatan na鑙n i vrlo interaktivno.
Sam ure餫j za virtualnu nastavu sastoji se od ra鑥nala u kojem je pohranjena grafika (nastavni sadr綼j), a s njime je spojen veliki 3D ekran i daljinski upravlja pomo鎢 kojeg nastavnici upravljaju sadr綼jem. Sam sadr綼j potrebno je producirati od nule, a na tome rade in緀njeri, pedagozi, stru鑞jaci za didaktiku, matemati鑑ri, programeri, profesori i u鑙telji.
Osnovni cilj je ponuditi svakom u鑕niku da gradivu pristupi i u鑙 neovisno o drugim u鑕nicima, intuitivno i interaktivno te da mu se olakša razumijevanje pojedinih nastavnih tema: npr. kako funkcionira krvotok, kako izgleda magnetsko polje, kako se spajaju molekule u neki odre餰ni spoj, kako dolazi do plime i oseke i sli鑞o. Sada se sve ove pojave mogu razgledati iz svih kuteva, probli緄ti do zadnjeg detalja i urezati djeci u pam鎒nje u sekundi. 3D vizualizacije zna鑕 br緀 i kreativnije u鑕nje te bolje razumijevanje pojava koje ina鑕 nisu vidljive ljudskom oku (npr. kako zvuk putuje zrakom do našeg uha i što se u našem uhu potom doga餫).
Osim toga, u Visensu ka緐 da ovaj oblik prezentacije gradiva vrlo sna緉o motivira u鑕nike i dr緄 ih zainteresiranima za gradivo. Djeca i mladi odrasli uz ra鑥nala i mobilne ure餫je sadr綼jem surfaju gotovo intuitivno, a zahvaljuju鎖 uro餰noj znati緀lji uvijek 緀le isporbati nove mogu鎛osti. Na taj na鑙n u鑕, efektivno koriste ponu餰ne informacije i fokusiraniji su. U鑙onica postaje zanimljivije i efikasnije mjesto.
Bye, bye olovka, tipkovnica i miš
Ekrani osjetljivi na dodir više nisu nikakva novost. Uskoro 鎒mo ih vi餫ti u u鑙onicama, odnosno na svakom stolu. Osim što 鎒 djeca prsti鎒m pretra緄vati nastavne sadr綼je, ekran 鎒 ujedno omogu鎍vati 3D reprodukciju slike, pa 鎒 svako dijete imati potpuno virtualno, interaktivno iskustvo nastave iz ekrana ispred sebe.
To povla鑙 mnoga pitanja i zabrinutost da djeca u budu鎛osti ne鎒 uop鎒 koristiti olovku tj. da ne鎒 znati pisati. O ovom fenomenu još nema studija, jer smo prili鑞o daleko od ovog "katastrofi鑞og" scenarija, ali sigurno je da tipkovnica i miš lagano idu u ropotarnicu povijesti.
Izvor: klinfo.hr