Prema deklaraciji Socijalističke američke stranke prvi Dan žena prvi puta bilježio se 28. veljače 1908. godine te se do 1913. godine slavio zadnje subote u veljači. 1914. godine unutar brojnih ženskih kampanja za mir tijekom Prvog svjetskog rata odlučeno je kako će se Dan žena slaviti 8. ožujka te je tako ostalo do dan danas. Naime, 1977. godine je i Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela odluku kako se 8. ožujka redovito obilježava kao Međunarodni dan žena. 

Prvi svjetski rat, iako je odnio mnoge žrtve, ojačao je položaj žene u društvu jer se ona tada morala brinuti o prehranjivanju obitelji, dok su muževi, očevi i sinovi bili na ratištima. Prva zemlja koja je ženama dala pravo glasa je Novi Zeland, a slijedile su je Australija i Finska. Velika Britanija i SAD su taj potez povukle 1920. godine, a Hrvatska je pravo glasa ženama 1945. godine. 

Iako je ovaj ženski praznik uvelike bio okružen socijalističkim prizvukom zbog povijesnih razloga gdje su se žene udruživale u socijalističke pokrete pomoću kojih su ostvarivale svoja prava, Dan žena je praznik koji slavi slobodu mišljenja i pravo glasa, odaje pohvalu ženi i slavi jednakost spolova. Ipak, na Zapadu se tridesetih godina ovog stoljeća nije slavio zbog povezivanja s komunizmom sve do jačanja ženskog pokreta u 60-ima. 

Nakon Domovinskog rata Dan žena je također dobio prizvuk komunizma te se često mijenjao za Majčin dan koji se slavi tijekom svibnja. Ipak, s vremenom praznih koji slavi ženu kao osobu i kao biće je ponovno dobio na važnosti. 

U mnogim zemljama poput Kine, Crne gore, Ukrajine i Kube, Dan žena je nacionalni praznik, dok se kod nas kao i u Sloveniji, Bugarskoj, Srbiji i u još nekoliko istočnoeuropskih država samo obilježava. Na taj dan žene tradicionalno dobivaju cvijeće, nekad karanfile danas više ruže. 

Izvor: she.hr